The gold-standard personality model used by psychologists worldwide.
Za razliku od popularnih tipologija koje ljudima dijele etikete, „Velikih pet“ nastalo je ne iz teorije nego iz podataka. Istraživači su krenuli od jednostavne pretpostavke: ako je neka osobina važna za ljudske odnose, jezik će za nju nužno imati riječ. Uzeli su tisuće pridjeva iz rječnika i uz pomoć faktorske analize pogledali koji se od njih grupiraju zajedno.
Neovisni timovi u različitim zemljama iznova su dobivali istu strukturu od pet dimenzija. Upravo je ta ponovljivost model učinila standardom suvremene psihologije osobnosti.
Otvorenost za iskustvo obuhvaća radoznalost, maštu i sklonost novomu. Savjesnost — organiziranost, ustrajnost i pouzdanost. Ekstraverzija — to koliko čovjek crpi energiju iz društva. Ugodnost — sklonost suradnji, povjerenju i brizi. Neuroticizam — osjetljivost na negativne emocije i stres.
Najvažnije je u ovom modelu to što je svaka osobina neprekinuta ljestvica, a ne kutija. Ne postoje „ekstraverti“ i „introverti“ kao zasebne vrste: većina se ljudi nalazi negdje na sredini. Upravo zato „Velikih pet“ daje precizniji opis od tipologija koje prisiljavaju da se odabere jedna od dviju krajnosti.
Savjesnost se pokazala kao najpouzdaniji prediktor uspjeha na poslu i u školovanju u gotovo svim zanimanjima, a također i duljeg životnog vijeka. Nizak neuroticizam i visoka ugodnost povezani su s čvršćim odnosima. Otvorenost korelira sa stvaralačkim postignućima. Veze su stvarne, ali umjerene — osobina zadaje sklonost, a ne sudbinu.
Dugoročna istraživanja pokazuju predvidljivu sliku: s godinama ljudi u prosjeku postaju savjesniji i ugodniji, a neuroticizam opada. Psiholozi to nazivaju „sazrijevanjem“. Osobine su prilično postojane u rasponu od nekoliko godina, ali se primjetno pomiču tijekom desetljeća, osobito nakon velikih životnih promjena.