Measure your cognitive reasoning with 40 questions across 3 domains.
Pojam kvocijenta inteligencije javlja se početkom dvadesetog stoljeća, kada je francuski psiholog Alfred Binet dobio zadatak utvrditi kojim je učenicima potrebna dodatna pomoć. Njegova ljestvica nije imala za cilj izmjeriti urođenu „kakvoću uma“ — uspoređivala je kako se dijete nosi sa zadacima predviđenima za njegovu dob. Upravo je iz tog praktičnog alata izrasla čitava znanstvena grana.
Suvremeni se testovi oslanjaju na model Cattell–Horn–Carroll, koji razlikuje fluidnu inteligenciju — sposobnost rješavanja novih zadataka bez oslonca na prethodno iskustvo — i kristaliziranu, odnosno nakupljena znanja i vještine. Ovaj se test usredotočuje pretežno na fluidnu sastavnicu jer ona manje ovisi o obrazovanju i materinskom jeziku, pa daje poštenije uspoređivanje među zemljama.
Brojčani nizovi provjeravaju sposobnost da uočite pravilo iza niza brojeva. Vizualne matrice rade posve bez riječi: tražite uzorak u mreži likova, a upravo takvi zadaci najjače koreliraju s općim faktorom inteligencije koji psiholozi označavaju slovom g. Analogije zahtijevaju da u glavi zadržite odnos između dviju veličina i prenesete ga na drugi par.
Rezultati IQ raspoređeni su po normalnoj razdiobi s prosjekom 100 i standardnom devijacijom 15. To znači da oko 68 posto ljudi pada u raspon između 85 i 115, a blizu 95 posto između 70 i 130. Broj sam po sebi nema apsolutno značenje: on uvijek govori o vašem mjestu u odnosu na druge, a ne o nekoj čvrstoj veličini.
Novozelandski istraživač James Flynn utvrdio je da su prosječni rezultati IQ testova rasli za otprilike tri boda po desetljeću tijekom gotovo cijelog dvadesetog stoljeća. Uzroci se još raspravljaju: bolja prehrana, dulje školovanje, navika na apstraktno mišljenje. Zbog toga se testovi moraju povremeno iznova kalibrirati, inače prosjek postupno prestaje biti sto.
Dvadesetminutni internetski test ne zamjenjuje kliničku procjenu koja traje nekoliko sati i koju provodi licencirani psiholog. Točnost je ovakvog probira obično plus-minus pet do osam bodova. Na rezultat utječu umor, doba dana, poznavanje formata zadataka pa i to koliko udobno sjedite. Najkorisnije je broj shvatiti kao smjerokaz, a ne kao presudu.